Decenijama je važilo pravilo da se veći prinosi ostvaruju većom primenom mineralnih đubriva. Takav pristup omogućio je da poljoprivreda odgovori na potrebe rastuće svetske populacije i značajno poveća proizvodnju hrane. Međutim, danas se proizvođači suočavaju sa drugačijom realnošću – rastućim cenama đubriva, padom plodnosti zemljišta i sve manjim efektom dodatnih ulaganja. Zbog toga savremena agronomska nauka sve više pažnje posvećuje regenerativnoj poljoprivredi, koja ne polazi od pitanja kako dodati više hraniva, već kako obnoviti zemljište. Proizvodi poput REMINUTA™ Terra razvijeni su upravo sa tim ciljem – da doprinesu obnovi plodnosti zemljišta, efikasnijem korišćenju hranljivih materija i dugoročno održivijoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Zelena revolucija promenila je poljoprivredu, ali je otvorila i nova pitanja
Savremena poljoprivreda svoj veliki razvoj duguje sintetičkim mineralnim đubrivima. Tokom Zelene revolucije, primena azota, fosfora i kalijuma (NPK) omogućila je nagli rast prinosa i pomogla da se ublaže problemi nestašice hrane u mnogim delovima sveta. Međutim, višedecenijska intenzivna proizvodnja pokazala je da oslanjanje isključivo na ova tri elementa ima svoja ograničenja. Na brojnim obradivim površinama smanjen je sadržaj organske materije, iscrpljene su rezerve mikroelemenata, dok troškovi đubrenja iz godine u godinu rastu. Zbog toga mnogi proizvođači danas primenjuju veće količine đubriva kako bi ostvarili prinose koje su ranije postizali sa manjim ulaganjima. Sve više stručnjaka smatra da budućnost poljoprivrede neće zavisiti samo od prihrane biljaka, već pre svega od obnove zemljišta.
Plodno zemljište osnova je svake uspešne proizvodnje
Zemljište nije samo podloga u kojoj biljke rastu. Reč je o složenom živom sistemu u kojem milijarde mikroorganizama razgrađuju organsku materiju, oslobađaju hranljive elemente, poboljšavaju strukturu zemljišta i omogućavaju razvoj snažnog korenovog sistema. Kada se naruši ova prirodna ravnoteža, biljke postaju sve zavisnije od dodatne primene đubriva. Upravo zato regenerativna poljoprivreda dobija sve značajniju ulogu, jer njen cilj nije samo ishrana biljke, već obnova biološke aktivnosti i prirodne plodnosti zemljišta. Što je zemljište kvalitetnije, to efikasnije koristi raspoložive hranljive materije i otpornije je na klimatske i proizvodne izazove.
Zašto su mikroelementi važni?
Biljkama za rast nisu dovoljni samo azot, fosfor i kalijum. Njihov razvoj zavisi i od brojnih mikroelemenata koji učestvuju u fotosintezi, radu enzima, razvoju korena i otpornosti na stresne uslove. Iako su potrebni u znatno manjim količinama, njihov značaj za razvoj biljaka je veliki. Dugogodišnja intenzivna proizvodnja postepeno smanjuje rezerve ovih minerala u zemljištu, dok ih standardna mineralna đubriva uglavnom ne nadoknađuju u potpunosti. Zbog toga obnova mineralne ravnoteže postaje jedan od važnih uslova za očuvanje dugoročne plodnosti zemljišta.
REMINUTA™ Terra – podrška obnovi zemljišta
REMINUTA™ Terra razvijena je sa idejom da održivi prinosi počinju zdravim zemljištem. Ovaj remineralizator kombinuje drevne vulkanske minerale sa naprednom huminskom tehnologijom kako bi doprineo poboljšanju kvaliteta zemljišta, a ne samo dopuni osnovnih hraniva. Širok spektar minerala, uz podršku korisnim mikroorganizmima, omogućava efikasnije iskorišćavanje hranljivih materija koje se već nalaze u zemljištu. Zbog toga je REMINUTA namenjena kao dopuna postojećim programima đubrenja, sa ciljem povećanja efikasnosti ishrane biljaka i očuvanja plodnosti zemljišta na duži rok.
Budućnost poljoprivrede počinje ispod površine
Savremena poljoprivreda suočava se sa izazovom da proizvede više hrane uz racionalniju upotrebu resursa i očuvanje zemljišta za buduće generacije. Sve više pažnje zato se usmerava ka tehnologijama koje istovremeno unapređuju produktivnost i obnavljaju prirodnu plodnost zemljišta. Kako naučna saznanja o ulozi zemljišnih mikroorganizama, organske materije i mikroelemenata postaju sve potpunija, postaje jasno da će uspeh buduće poljoprivrede zavisiti ne od sve većih količina đubriva, već od sposobnosti da se obnovi zemljište koje predstavlja osnov svakog prinosa.
